Masalah jangan dijadikan beban,sebab dengan masalah kita lebih dewasa dalam menghadapi hidup ini

Jumat, 15 Juni 2012

Cerita Rakyat Tolaki


Arti Dalam Bahasa Tolaki
Oheo

            Tembono iniu laa anandonia metamoako i oheo  moia dowo i laika i ahoma mombahoito otowu nggopeotorono. Iyee patani mesida rongga sawatuu. Tudu oleo ano pasipolei towuno ano meambo. Aso waktu pinopaho towuno dadi’ito inoalo. Lakono lako olako-lako i pombahora. Kadui no’tekokoni kumondoi dadio kuli ndowu tetotale i wiwi mbombahorano merambi i alaa. Ku mondo’i laa kadadia kadui no osauuneno rongga teeni ito i une mbenaono nggo rumako’i inae toonono.
            Mohinano, mowinggi dahu lako ito i pombahorano dungguno i pombahora oruito lako i wiwi a laa meparesa i wiwi a laa. Sabutuno nggo dunggu i wiwi a laa masanbidadao tetoro okino mondae lahaano tetoro laa opitu   luale momahe. Laa mbelumaa i wiwi a laa. Lakono oru mehiako i bunggu ngasu owose ano kondo’i peowairo.
            Tulurano “ kadu;i nomomahe bidadariako “. okino menggau kopitu luale momahe   lako ine towuno i oheo lakoro mbule mbendua i wiwi a laa mbendebua laa lako mboawo otowu. Kadu’i meamboro i woi towuno i Oheo  no momami. Ariro lakoro lako mekalingge kulino ano tetotale i wiwi a laa. Lakoroto melosiako i  a laa nggo mebaho-baho arino kumi’iro.,notoorikeeto no ihiroto laa umopu ikee towuno no more mbemomahe’ako.
            Pertamano kadu;i no mosauuneno rongga morunggu penaono,mano notoorikeeto no more mbemohaeako laa kumaaikee towuno,suereeto hanggari nomokoeheeheno. Ineheno penaono nggo mewaliako sala o asoro. Sabutuno  laa nggo tepuli oleo. Kopitu more momahe ari’iroto mebaho. Lakoro lako megagasi mepakea aro mbe hapo-hapo dowo lau-lauro mbelumaa i lahuene. Mano sala o asoro okino dadipo lumaa sababuno tesia. Iyeto luale metamoako anawaingguluri doho iroto mbeopolaha i keni i mbone mano o kino dapa’ipo . hanggari mo’ia dowo’ito i wiwi a laa.
            Okino menggau peluarakoeto i Oheo ari ine pehiakoano, lakono rumambini’i luale momahe. Hei’ luale Momahe .lakono u mulukee aro pombeka tooriako ,laeto teeningge lahaano moia i asohori . no laa pepetooriako .Inggo’o inae? Pesukono i Oheo inaku i Anawaingguliri ari i lahuene, toono i lahuene nopeorikona anawai ngguluri. Tulurano more momahe. mesuko ito i Oheo mbakoe ano laa do’owo i keni ?
            “ inggoni inaku rongga o’ono peohainggu mebaho a laa ikeni. mano,ihiro ro naa’ku dodowonggu i keni,sababuno inaku okeku bisapo luma’a mbule mbendua lako i lahuene. sabutumami laa mebaho 
            Laaka moia i Oheo tepoeheroto iroo omore,, ineheno nggo merapukee .  lakoroto mesambepe memenaano  ponggonino i Oheo okino mebeano i Anawai ngguliri ,mano kero dadi merapu rongga i Oheo ,matandu keto elenggu mondae ari ine anamotuono rongga peohaiakono laa la mo’ia i lahuene.mano mbuiki suere o salah suere,no tarimaito pinonggonino i Oheo    okino menggau kawi i roto .mano eheeki i anawaingguluri mano laa oaso pinedandiakoro, teopiano ano laa anaro i anawai ngguluri oki keno pohohiki koisino anaro. Tugasinoto i Oheo. Ariro kawi  
            Aso ndauto telalo, monaeroto o ana langgai . ari-ari pinedandiako, tudu tewutano anaro ,nggo i Oheo lau-lau wohiki’i koisino.hendeto nggiro tudu oleo sambe mondongga ndau.
            Oaso waktu, i Oheo laa marepo mondu’u oato i rai laika. masano anano tewuta.
papano,laa tewuta anando .no peoorianawai ari i unelaika.kula’a marepo. totahano i Oheo laa mondu o ato laika. papano anando tewuta. wohikii leesu koisino , peoori i anawai ari i unelaika.
            Moraru meoorii walino, mano i Oheo tatadeano taehe nggo mowohiki koisino anaro. hanggari no petena mbendua walino wohikii.
“ inggootokaa wohikii “ totahano i Oheno rongga suara mokora . hende tealo berese birino anawai no podea’i totahano walino. irooto waktu masano tebua tulura ari ine ponduno.\
papno” teeembe u kolupeito dandindo totahori kawi? “ hawopo hae aulambo inggo’o mombehawa hanu ndealo . hanu mbeleesu tealoito.totahano i O heo rongga mosauuneno.
penaono i Anawai kadu’i nomohaki modeae totahano walino. rongga tesolo iwoi   Matano,lakono wohikii koisino anaro.a ari iro’o menggokoroito i rai lomba-lomba ano motoandoa i lahuene .sabutuno tepali matano mekondo i lahuene . masano mokoaungguno nggo mbule i lahuene nggo teposuanggee peohanio rongga anamotuono. okino penasai tesolo iwoimatano. ine kombisino.
ronggano  keto meholiliako pekondoano i pamba mbinopaho ,masano kumi’i o kain modele mo unggu  laa teasi ine kowuna ,laa wiwi kaeno kono rumabu’i  .kadu’i no tekokoni nolaa ine kaeno laikaa meambo.
            Ha oki pera no sawunggu tetesia? mano mbakoe ano laa i keni pesukono i une mbenaono ronng no tekokoni.kadu/i sanano penaono i Anawai sababuno no dapaito sawuno harapano  nggo mbule mbendua i lahuene keto dadi. oruito kumopu’i anano ano umaa’e ronngg penao meambo.
“ambonggiaku ana,mepasa’ako aku naako ronga amamu . arino iro’o lakono meorikee i Oheo ano naae anano i lolu laika .

papano” tulunggi iki anando au dagai’i akuto mbule i lahuene.
pertamano i Oheo okino parasaheae nggiro .laikaa membono meindio ,monggopio walino no peoorikee . oruito pelonggo ari ine pereurehu ano ,ano oru peeka i laika sabutuno laa i une laika  no dapaito walino laa luma’a pelurako meruku ine lomba-lomba.
“Walinggu i amo naa ko ‘mami peoori i Oheo
Anawai ngguluri okino laambo mombasipole walino nolaa meoori. lakono lumaa i wawo puu inea,tealo i puu nggaluku .monggopioe meoori walino, okino laa mombasiole . tundu-tunduno lumaa lalo i lahuene.
            Kadui no peoli-oli i Oheo peowaino.keno wohikii ipo anano .matandu oki keno naa’i walino . hendeino elenggua eto pusi, okino suae pasipolei anano ni naano walino. lakono meopolaha pepetulunggi inaeto kaao nggo sadia u mawe’i sambe i lahuene. ariito lumoloi ine hawotokaa ,modapaito basano pinopaho metamoako i Uewa’i sadia tumulunggi’i mano,rongga niponuhino  i Oheo ano powaikee o sisi nggo pepasaano tudu tanggeno. ariito ponuhi ikee pinonggonino lakono tumenaai  ano pereurehu ano pepoindi mokora ine tanggeno       
             laa masussa Nggee torono laa nio ehe tumulunggi’i iyeto o uewai rongga i olimbopo .. lakono i Olimbopo  humori-hori’i i Oheo ano poko mbeiranggai’i teembe sala meambo ano mbule mendua rongga walino aro toro meambo mbeo anaro 
            Lakono meorikee walino no onggoto mbule mbendua i wonuano i lahuene ,ano peoliwi i hanuno ano dagai’ikeroki anaro ano meambo. Kadu’i no peoli-oli ke i Oheo ohawo laa nowaino i barano no wohiki’i kee koisino anano oki keno naa’i walino. Opio waktu , iuewai Lumaa meita rongga merare peiaeto botu meia. Meramerare i Oheo peluarako no tekokoni padahalo laeto i rai wonua lahuene .lakoro pinoko ndeposua meowaliro aro petulura dadiiroto petuha i wonuano I Oheo mondarambuu toro noohu.
            No laa masussa Nggee torono laa nio ehe tumulunggi’i iyeto o uewai rongga i olimbopo .. lakono i Olimbopo  humori-hori’i i Oheo ano poko mbeiranggai’i teembe sala meambo ano mbule mendua rongga walino aro toro meambo mbeo anaro. elenggua eto mesida meindio i Oheo

2 komentar:

  1. Puisi dalam bahasa tolaki ada gak min? Tolong adik saya punya tugas nih. Dirumah nggak ada yang ngerti bahasa tolaki.

    BalasHapus